Gordana Bosanac (Varaždin, 1936. – Zagreb 2019.) rođena je u Varaždinu u hrvatsko-srpskoj obitelji prosvjetnih radnika. Tijekom Drugog svjetskog rata njezin je otac bio prisiljen pobjeći iz zemlje, a majka je stavljena izvan zakona i protjerana iz Varaždina, prvo u Globočec, malo selo pored Marije Bistrice, a zatim i u Svetog Iliju pored Varaždina. Ona i njezine tri kćeri, od kojih je Gordana bila najmlađa, živjele su u neprestanom strahu od prokazivanja te ih je njihova majka slijedeći za njih spasonosnu preporuku kardinala Alojzija Stepinca dala prekrstiti s pravoslavne na katoličku vjeru. Za to vrijeme brat njezina oca, njegova supruga i četvero djece u dobi od tri do deset godina uhapšeni su i odvedeni u sabirni logor Jasenovac gdje su i ubijeni. Ratne godine Gordanina majka i njezine tri kćeri preživjele su zahvaljujući pomoći Gordanine bake koja je živjela u Varaždinu i bavila se prodajom voća na gradskim ulicama. Baki je posvetila svoje najbolje djelo Visoko čelo. Ogled o humanističkim perspektivama feminizma. Sa završetkom rata i povratkom oca obitelj se seli u Zagreb gdje je otac postao upravitelj škole, kasnije prosvjetni inspektor u Ministarstvu prosvjete, a majka nastavila svoj učiteljski posao. Godine 1955. Gordana Bosanac je završila IX. Gimnaziju u Zagrebu, a 1960. diplomirala filozofiju i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom svoje mladosti i kasnije bavila se književnošću i slikarstvom, svirala je klavir i harfu.
      Njezino prvo zaposlenje bilo je u sociološkom Institutu za društveno upravljanje gdje je započela  svoju znanstvenu karijeru. Godine 1967. na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranila je doktorsku disertaciju iz područja komunikologije pod naslovom »Bitna svojstva informacije i njihova praktična verifikacija u radnoj organizaciji«.
     Godine 1975. zaposlila se na Fakultetu fizičke kulture kao docentica a ubrzo i izvanredna profesorica te se opredijelila za rad u području sociologije obrazovanja na problematici obrazovnog kurikuluma. Devet godina kasnije odlazi s fakulteta i godine 1984. izabrana za direktoricu Centra za kulturu Novi Zagreb s kojega je otišla zbog skandala oko izvođenja himne. Naime, na proslavi dana Općine Novi Zagreb, dogodila se tehnička greška, pa je pred uzvanicima odsvirana najprije hrvatska »Lijepa naša« a tek onda jugoslavenska himna »Hej, Slaveni«. Uz javnu ispriku bila je prisiljena dati i trenutnu ostavku. Godine 1986. primljena je u Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu (danas Institut za društvena istraživanja u Zagrebu) u području sociologije obrazovanja (1983. godine je objavila i knjigu iz istog područja – Edukacijski izazov). Sve do svojeg umirovljenja 1992. radila je na problematici znanja i obrazovanja te odgojno-obrazovnog kurikuluma, da bi odlaskom u mirovinu iza sebe ostavila sve svoje dotadašnje istraživačke teme i započela nekoliko novih. To je bilo njezino filozofski najplodnije razdoblje. Umrla je 2019. godine u Zagrebu.

Vanjska poveznica:
Gordana Bosanac na CROSBI-ju.

Izbor iz djela:

Knjige:

  •  1962.
    • Aktivnost radnih ljudi u samoupravljanju radnomorganizacijom (jedan pokušaj istraživanja na području komune Varaždin) (u koautorstvu sa S. Matićem i M. Poček).
  • 1975.
    • Odgojno – obrazovna djelatnost i udruženi rad(prilog pitanjimateorije  samoupravne organizacije udruženog rada u odgojno-obrazovnoj djelatnosti.
  • 1983.
    • Edukacijski izazov – ogledi o teorijskim problemima odgoja i obrazovanja.
  • 2005.
    • Utopija i inauguralni paradoks – prilog filozofsko-političkoj raspravi.
  • 2010.
    • Visoko čelo – ogled o humanističkim perspektivama feminizma.
  • 2013.
    • Sentimentalni eseji (filozofsko-etički ogledi o ljubavi, sreći i slučajnosti, moralu, homofobiji i koječemu drugom).
  • 2015.
    • Ime utopije – jugoslavensko samoupravljanje kao izigrani projekt emancipacije.

Članci i poglavlja u knjigama:

  • 1965.
    • „Informacija i društvena akcija“, u: Simpozijum – informacija i samoupravljanje, urednici: Milo Popović i Milka Šeat-Lasić. Jugoslavenski institut za novinarstvo i Institut za društveno upravljanje SR Hrvatske, Beograd, str. 15-30.
    • „Informacija i društvena akcija“, u: Simpozijum – informacija i samoupravljanje, urednici: Milo Popović i Milka Šeat-Lasić. Jugoslavenski institut za novinarstvo i Institut za društveno upravljanje SR Hrvatske, Beograd, str. 15-30.
  • 1967.
    • Neke opće karakteristike mass-media kao osnova za teorijsko-kritičko objašnjenje modusa informacije i njenih svojstava“, Novinar i novinarstvo, br. 4, str. 15-24.
  • 1968.
    • „Žena i rad“, Žena (nepoznati podatci).
    • „Funkcija informacije u samoupravnoj organizaciji proizvodnje“, u: Zbornik Instituta za društveno upravljanje, knjiga 1, Zagreb, str .61-71. (nedostaju podatci).
    • „Udruženi rad u vanprivrednim djelatnostima i funkcija federacije“, u: Karakter i funkcija federacije, Institut za politički studij Visoke škole političkih nauka, Političke sveske, Beograd, str. 58-71.
  • 1970.
    • „Žena u perspektivama svijeta“, Žena, XXVI, br. 5  str. 24-31.
    • Suština i oblici slobodnog udruživanja u društvenim djelatnostima vanmaterijalne proizvodnje“, u: Zbornik radova 1960-1970, urednice: Mirjana Poček-Matić i Gordana Bosanac, Institut za društveno upravljanje, Zagreb, str. 551-573.
    • „Birači i birani predstavnik“,  u: Zbornik radova 1960 – 1970, urednice: Mirjana Poček-Matić i Gordana Bosanac, Institut za društveno upravljanje,  Zagreb,  str. 669-673.
    • „Jedno objašnjenje porijekla tendencije u informaciji“,Zbornik radova 1960-1970, urednice: Mirjana Poček-Matić i Gordana Bosanac, Institut za društveno upravljanje, Zagreb, 1970. str. 501-511.
  • 1971.
    • Bosanac, Gordana i Poček-Matić, Mirjana (1971.): „Televizija i društvena akcija“, Novinarstvo, VII, broj 3-4, str. 104-115.
  • 1972.
    • Bosanac, Gordana i Poček-Matić, Mirjana (1972.): „Komunikacija seksualiteta u masovnom mediju“, Novinarstvo, VIII, br.1-2,  str.77-88.1973.
    • „Funkcija mass-media u društvenom sukobu“, u: Društveni konflikti i socijalistički razvoj Jugoslavije, sv.1, Jugoslavensko udruženje za sociologiju, Ljubljana, str. 169-184.
    • „Voters and the Elected Representative“, u: Anthology of Works 1960 – 1970, urednik: Noemi Jungwirth, Institut za društveno upravljanje, Zagreb, str. 669-697. (prijevod)
  • 1976.
    • „Znanost i obrazovanje i znanost obrazovanja“, Naše teme, XX,  br. 4, str. 518-523.
  • 1978.
    • „Mass-media – Factor of Development and Promoting the Social Position of the Woman and the Family“, Faits et tendences/ Fact and tendencies,  br. 15-16, str. 422-437.
  • 1979.
    • „Pojam didaktičkog vremena i didaktičke komunikacije“, Pedagoška stvarnost, XXV, br. 7, str. 570-580.
    • „Historijski materijalizam i pedagogija“, Socijalizam, XXII, br. 5,  str. 3-14.
    • „Obrazovne i kulturološke pretpostavke u interpretaciji marksističkih izvora“, Marksističko obrazovanje, vol. 2 , br.3, str. 233-240.
    • „K znanosti odgoja i obrazovanja: o sadržajnim i metodološkim pretpostavkama“, Zbornik Zavoda za pedagogiju Filozofskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu, svezak 19, Zagreb, str. 153-171. (nedostaju podatci).
    • „Nasilje kao fenomen epohe – nacrt za filozofsko-sociološku interpretaciju“, u: Nasilje u porodici, urednica Gordana Bosanac,  Sveučilišni računski centar, Zagreb, str. 136-158.
  • 1980.
    • „Samoupravljanje i ideologija“, Marksističko obrazovanje, vol. 3, br. 1, str. 58-76.
    • „Sociološka obilježja nasilnika“, Krivično-pravni i kriminološki aspekti delikata nasilja: Zbornik radova, urednik: Zvonimir Šeparović, Udruženje za krivično pravo i kriminologiju, Zagreb, str. 128-142.
    • „Korespondentni oblici rada i obrazovanja (prilog teorijskom razmatranju procesa slobodne razmjene rada u području odgoja i obrazovanja)“, u: Zbornik radova Zavoda za prosvjetno-pedagošku službu SRH, urednik: Stjepan Haladin, Zagreb.
  • 1981.
    • „Erich Fromm – mogućnosti jedne marksističke znanosti o čovjeku“, Marksističko obrazovanje, vol. 4, br. 2, str. 65-75.
    • „Povratno obrazovanje: temeljne pretpostavke“, u: Povratno obrazovanje i promjene u politici i sistemu obrazovanja, urednik: Nikša-Nikola Šoljan, Zavod za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Savezni Zavod za međunarodnu znanstvenu, prosvjetno-kulturnu i tehničku suradnju, Beograd, str. 73-81.
  • 1982.
    • „Spoznajne i didaktičke granice ideologije“, Marksističko obrazovanje, vol. 5, br. 1, str. 39-47.
  • 1984.
    • „Odnos kineziologije i antropologije u sustavu modernih znanosti“, Kineziologija, vol. 16, br.1, str. 5-13.
  • 1985.
    • „Četiri desetljeća u životu jugoslavenskih žena – sinteza jednog vremena (uz 40-godišnjicu oslobođenja)“; Žena, br. 5-6,  str. 3-12.
    • „Skolarizacija marksizma i njene posljedice“, Marksistička misao, br. 5, str. 73-89.
    • „Marksističko obrazovanje između ideologijskog i kulturno-povijesnog transfera“, Kumrovečki zapisi, II, br. 5 str. 27-43.
  • 1988.
    • „Pretpostavka: nova kultura“, Naše teme, vol. 32, br. 1/2, str. 223-227.
    • „Transfer znanja između ideologije i episteme“, Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja, Prosveta, Beograd, str. 62-72. (nedostaju podatci).
  • 1989.
    • „Kulturno-znanstveno-tehnologijski transfer i obrazovanje: socijalno duhovne paradigme razvoja“, Revija za sociologiju, vol. 20, suplement1/2,  str. 191-202.
  • 1990.
    • „Značenje epistemološkog karaktera metodičkih i didaktičkih istraživanja“, Metodički ogledi, vol 1, br.1 , str. 47-59.
    • „Centri za kulturu: povod za raspravu o jednom konceptu kao iskustvu kulturnih i akulturnih tragova“, Kulturni radnik, vol. 43, br. 3,  str. 41-64.
    • „Pokušaj ustanovljavanja didaktičke i znanstvene matrice kao modela odgojno – obrazovnog transfera“, Epistemološki problemi odgojno-obrazovnog transfera, urednica: Gordana Bosanac, Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, str.1-39.
  • 1991.
    • „Pojam europsko obrazovanje i perspektive teorije edukacijskog transfera“, u: Sociološko istraživanje mladih i problema obrazovanja, urednica: Blaženka Despot, Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, str. 45-7.
    • „Odnos metode i sadržaja u didaktičkom diskursu“,  u: Sociološko istraživanje mladih i problema obrazovanja, urednica: Blaženka Despot, Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1991. str. 61-71.
  • 1992.
    • „Ideologija i didaktički diskurs“, Metodički ogledi, vol. 3, br. 1, str. 27-43.
  • 1994.
    • „Nekoliko napomena o položaju sociologije kao kritičke znanosti“, u: Zbornik radova uz 30. obljetnicu Instituta za društvena istraživanja, urednici: Katarina Prpić, Branislava Baranović, Nikola Dugandžija i Bosiljka Milinković, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb, 1994. str. 105-113.
  • 1998.
    • „Fizika i metafizika pogleda“, Filozofska istraživanja, vol. 18, br. 68, str. 221-228.
    • „Znanje i ethos – primjer genetskog inženjeringa“, Filozofska istraživanja, vol. 18,  br. 71, str. 817-827.
  • 1999.
    • „Vede ili/i znanje“, Scopus, br. 11, str. 149-169.
  • 2001.
    • „Obrazovanje i odgoj u doba nasilja“, Metodički ogledi, Zagreb, vol. 8, br. 2, str. 49-59.
  • 2002.
    • Bosanac, Gordana i Kodrnja, Jasenka (2002.): „O karakteristikama dokazivanja i opovrgavanja prednosti i štete genetičkog inženjeringa“, Filozofska istraživanja, vol. 22, br. 1, str. 199-209.
  • 2004.
    • „Pristup čitanju i interpretaciji djela Blaženke Despot“, u: Izabrana djela Blaženke Despot, urednica Gordana Bosanac, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Ženska infoteka, Zagreb, str. 9-14.
    • „Žensko pitanje i feminizam: kritika Hegelove filozofije slobode i „imenovanje muškog mišljenja““, u: Izabrana djela Blaženke Despot, urednica Gordana Bosanac, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Ženska infoteka, Zagreb, str. 33-37.
  • 2005.
  • 2006.
    • „Odsutan prostor žene: povijest, javnost i svijet“,  u: Rodno/spolno obilježavanje prostora i vremena u Hrvatskoj, urednica Jasenka Kodrnja, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb, str. 51-71.
    • „Znanstvenice i filozofkinje“, u: Rodno/spolno obilježavanje prostora i vremena u Hrvatskoj, urednica: Jasenka Kodrnja, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb, str. 189-203.
    • „Blaženka Despot (1930 – 2001)“, u: A Biographical Dictionary of Women’s Movements and Feminisms: Central, Eastern, and South Eastern Europe, 19th 20th Centuries, urednice: Francisca de Haan, Krassimira Daskalova i Anna Loutfi, CEU Press Budapest, New York, str. 114-117.
  • 2007.
    • „Antifeminizam kao intelektualni skandal (ili o suvremenom kompleksu Here“, u: Kategorički feminizam – nužnost feminističke teorije i prakse, urednice Ankica Čakardić, Ana Jelušić, Daniela Majić i Tanja Ratković, Centar za ženske studije, Zagreb, str .9-16.
  • 2008.
  • 2010.
    • „Metafizika Drugog u horizontu rodno/spolne nejednakosti“; u: Kultura, Drugi, Žene; urednice: Jasenka Kodrnja, Svenka Savić i Svetlana Slapšak, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Hrvatsko filozofsko društvo i Plejada, Zagreb, str.73 – 105.
  • 2011.
    • „Antifeminizam kao stil svakodnevnice ili o mogućnosti kritike kulture kao Ne-kulture“, u: Malleus maleficarum : Zagorka, feminizam, antifeminizam : radovi sa znanstvenog skupa “Marija Jurić Zagorka – život, djelo, naslijeđe / Feminizam, antifeminizam, kriza”, održanog 26. i 27. studenog 2010. u Zagrebu u okviru četvrtih Dana Marije Jurić Zagorke, urednica: Maša Grdešić, Centar za ženske studije, Zagreb, str. 127-143.
  • 2015.
  • 2018.