Branka Brujić (Zagreb, 1931. – Zagreb, 2020) godine 1973. doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu tezom Kritička teorija društva H. Marcusea i povijesno mišljenje. Od 1962. godine zapošljava se kao asistentica na Fakultetu političkih nauka u Zagreu i 1986. postaje redovna profesorica na istom fakultetu. Bila je redovna profesorica na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Osim filozofijom bavila se prevođenjem s njemačkog jezika (Herbert Marcuse). Članica je Kluba hrvatskih humboldtovaca.
Područja interesa su joj filozofska antropologija i etika, posebice politička filozofija i filozofija Martina Heideggera.

Vanjska poveznica:
Branka Brujić na CROSBI-ju.
Branka Brujić u Hrvatskoj enciklopediji.
Branka Brujić u Hrvatskom biografskom leksikonu.

Izbor iz djela:

Članci i poglavlja u knjigama:

• 1966
  • »Može li se Freudovom metapsihologijom utemeljiti povijesna budućnost?«, Naše teme, 10 (1966) 6 (90), str. 1125–1138.
• 1970.
  • ?, Naše teme.
• 1968.
  • ?, Kulturni radnik.
  • Marx i prevladavanje filozofije.
• 1969.
  • Studenti i revolucija.
• 1971.
  • ?, Kulturni radnik.
• 1972.
  • ?, Kulturni radnik.
  • ?, Ideje.
• 1973.
  • »Kritička teorija društva i povijesni bitak«. Kulturni radnik, 26/4, 41–63.
• 1974.
  • ?, Kulturni radnik.
  • ?, Teka.
• 1975.
  • ?, Ideje.
• 1980.
  • »Od ozbiljenja uma k receptivnosti čula – suvremenost i obilježje raspona misli H. Marcusea«. Filozofska istraživanja 1, str. 69–79.
  • »Znanstveno-tehnički samopogon i promišljanje cjeline. O karakteru subjekta novovjeke metafizike«. Znanost, tehnika, društvo (zbornik), 16a. str. 45–63.
• 1981.
  • »Hegelova ontologija kao obzor povijesnosti« (u: H. Marcuse, Hegelova ontologija). Sarajevo, 313–343.
  • ?, Filozofska istraživanja.
• 1984.
  • »Povijesno-filozofijsko ishodište filozofske antropologije kao orijentacije suvremene filozofije«. Filozofska istraživanja, 11(4), str. 453–72.
• 1985.
  • Ethos znanstveno-tehničkog svijeta i ideja čovjeka u misli M. Schelera.
• 1986.
  • »Korak natrag – obilježje misaonog puta Martina Heideggera«. Filozofska istraživanja, 17(2), str. 371–383.
  • »Obrat u Heideggerovoj misli kao pokazatelj radikalizacije problematiziranja metafizičke tradicije«. Godišnjak za povijest filozofije, 3, 38–51.
• 1987.
  • »Filozofija u povijesnom svjetovanju svijeta (Heidegger – Hegel)«. Filozofska istraživanja, 20(1) str. 123–138.
  • ?, M. Heidegger — Unterwegs im Denken (Freiburg—München).
• 1990.
  • »Vanja Sutlić: Kako čitati Heideggera«, Filozofska istraživanja 10/3 (36), 743-751.
• 1994.
  • »Povijesni ethos nasuprot apsolutno postavljenoj slobodi«, Filozofoska istraživanja 14/1 (52), 67-83.
• 1996.
  • »Svijet rada i proces povijesnosti u misli Maxa Schelera«, Filozofska istraživanja 16/1 (60), 157-173.
  • Uloga »velike umjetnice prirode« u postizanju vječnog mira. O odnosu praktičnog uma i prirode u Kantovoj filozofiji.
• 1997.
  • Granice Kantova poimanja slobode iz horizonta Heideggerova mišljenja.
• 1998.
  • Herbert Marcuse-trideset godina poslije.
  • Ethos und Geshichtlicher Werdeprozess.
  • Ethos »drugog početka«.
• 2002.
  • Volja za moć i tehničko-radni svijet. Prijeporni Nietzsche u misli Maxa Schelera.
• 2003.
  • E. Jünger i M.Heidegger o bitnosti moderne tehnike – Razgraničenje dvaju mislilaca.
• 2004.
  • O humanitetu tehničkog društva.
• 2006.
  • Dovršavanje epohe i povijesno mišljenje: Sutlić-Heidegger bliskost i suzdržanost.
• 2007.
  • »Recepcija filozofije Martina Heideggera u Hrvatskoj u 20. stoljeću«. Hrvatska filozofija u XX. stoljeću, Zagreb: Matica hrvatska, str. 262-272.
  • ?, Das Spätwerk Heideggers: Ereignis- Sage – Geviert, Würzburg: Königshausen & Neumann.
• 2008.
  • Prisutnost Heideggera u hrvatskoj filozofiji.
• 2010.
  • Etika i izgradnja svijeta.